Kronološki pregled povijesti Gradišćanskih Hrvatov

1515 Prvo spominjanje Hrvatic i Hrvatov u urbaru Željezanske gospošćine
1564 Upis u Klimpuški misal glagoljicom, bosančicom i latinicom, najstarji pismeni dokumenat Gradišćanskih Hrvatov 
1568 Prijevod protestantskih postil Antuna Dalmatina i Stipana Konzula za Gradišćanske Hrvate
1573 Cesarska tajna naredba protiv daljnjega naseljavanja Hrvatov zbog straha od prevlasti tudjincev
1609/1611 Početak hrvatskoga književnoga jezika u Gradišću: Prve u Gradišću (Keresturu) tiskane crikvene pjesmarice, “Dusevne peszne” Grgura Pythiraeusa-Mekinića
1732 Prvo gradišćanskohrvatsko evandjelje “Horvacko evangyelye” (anonimus)
1744 Publikacija prvoga hrvatskoga katekizma
1754 Prvo izdanje hrvatskoga molitvenika “Hisa Zlata” Lovre Bogovića 
1805 “Novi Horvaczki Kalendar” – početak svitske književnosti na gradišćanskohrvatskom jeziku
1811 Prijevod Svetoga pisma na gradišćanskohrvatski jezik – neobjavljen
1853 Bečke centralne vlasti tiskaju početnice na gradišćanskohrvatskom jeziku
1867 Prvi austrijanski ustav, Temeljni državni zakon, garantira “narodnim plemenom” Monarhije odredjena jezična i politička prava
1879 Prvi zakoni madjarizacije s ciljem potiskivanja manjinskih jezikov u osnovni škola
1902 Prvi seljački kalendar “Kalendar Svete Familije” Mate Meršića-Miloradića
1907 Rigorozni zakoni madjarizacije na području školstva i službenoga jezika – nazivi sel se nasilno madjariziraju, podupira se preuzimanje ugarskih obiteljskih imen
1910 Utemeljenje tajednika “Naše Novine”, prvih novin Gradišćanskih Hrvatov, ke uz kratke prekide i pod različnimi nazivi izlazu do dana današnjega. Danas: "Hrvatske novine"
1912 Hrvatski djelači iz Vorištana osnuju prvu socijaldemokratsku organizaciju na području kasnijega Gradišća
1919 Teški sukobi med trupami ugarske sovjetske republike i hrvatskimi seljaki u Filežu prouzrokuju dvi smrtne žrtve
1919 Česki “Koridorski plan”s hrvatskimi jezičnimi otoki Gradišća kot mosti med čehoslovačkimi i jugoslavskimi teritorijami
1919 Državni ugovor u St. Germainu regulira prava manjin u novostvorenoj Republiki Austriji
1921 Priključenje Gradišća Austriji – peljačtvo Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću postavi molbu, da Gradišćanski Hrvati ostanu kod Ugarske
1922 Mnoga hrvatska sela u graničnom području pripisana su Ugarskoj
1923 Novoutemeljenje “Hrvatskih novin” u Beču
1929 Ponovno utemeljenje Hrvatskoga kulturnoga društva
1934 Hrvatske organizacije su inkorporirane u strukture staleške države – utemeljenje Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču
1937 Novi gradišćanski školski zakon regulira hrvatsko odn. dvojezično školstvo prema postotku stanovničtva
1938 Priključenje Austrije III. Rajhu. Kulturni život Gradišćanskih Hrvatov je zastao, dvojezično podučavanje je prepovidano.
1942 NSDAP je prekinuo izlaženje "Hrvatskih novin
1943 Duhovnika Matu Semelikera uhapsu i otpravu u koncentracioni logor u Dachau
1945 Hrvatsko kulturno društvo dostigne kot maršala Tita oslobodjenje gradišćanskohrvatskih bojnih zarobljenikov iz jugoslavskoga zarobljeničtva
1946 Hrvat dr. Lovre Karall je odibran za zemaljskoga poglavara
1946 Utemeljenje hrvatskoga crikvenoga tajednika “Crikveni glasnik”
1947 Jugoslavija potribuje izmjenu stanovničtva ili autonomiju za Gradišćanske Hrvate
1948 Utemeljenje Hrvatskoga akademskoga kluba u Beču
1948/1949 Potribovanje autonomije za Gradišćanske Hrvate
1955 Prava hrvatske manjine u Gradišću su odredjena članom 7 Državnoga ugovora i djelomično dignuta u rang ustavnoga zakona
1962 Novouredjenje školstva. Gornji razredi dotadašnje osmoljetne osnovne škole pretvoreni su u “glavnu školu”. Dvojezično podučavanje je tim ograničeno na četverorazrednu osnovnu školu
1976 Organizacije Gradišćanskih Hrvatov s uspjehom pozivaju na bojkot “Brojidbe posebne vrsti”. Hrvatske organizacije odbijaju Zakon o narodni grupa i ne šalju zastupnike u Savjet za narodne grupe
1977 Utemeljenje socijaldemokratski dominiranoga “Prezidija načelnikov i vicenačelnikov hrvatskih i mišanojezičnih općin Gradišća”
1978 Medijska kampanja za hrvatske emisije u ORF-u
1979 Upeljanje hrvatskih emisijov u Ö2
1982 Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatski rječnik
1984 Utemeljenje Narodne visoke škole Gradišćanskih Hrvatov
1987 Ustavni sud ukida dijele Zakona o narodni grupa. Hrvatski od sada valja kot drugi službeni jezik u Gradišću
1987/1988 Školski pokus s hrvatskim kot obaveznim predmetom na izbor
1989 Upeljanje hrvatskih televizijskih emisijov u regionalnom programu ORF-a
1989 Po padu Željeznoga zastora intenzivira se sudjelovanje Gradišćanskih Hrvatov s onim dijelom narodne grupe, ki je ljeta 1921. ostao kod Ugarske ili kod Slovačke
1991 Pri brojidbi stanovničtva izjavi 29.600 ljudi širom cijele Austrije, da im je hrvatski razgovorni jezik, od toga 19.100 u Gradišću i 6.500 u Beču. Po procjena hrvatskih organizacijov živi u Gradišću 35- 40.00 Hrvatov, u Beču 10-15.000
1992/1993 Otvaranje Dvojezične savezne gimnazije u Borti/Oberwart/Felsöör
1993 Hrvatske organizacije šalju po prvi put zastupnike u Savjet za narodne grupe
1993 Savjet za hrvatsku narodnu grupu se jednoglasno izjasni za postavljenje dvojezičnih selskih tablic u svi dvojezični općina Gradišća
1994 Otvaranje Gradišćansko-hrvatskoga Centra u Beču
1995 Gradišćanski manjinski školski zakon omogući odjavljivanje od podučavanja hrvatskoga u većinski općina manjine, ali i podučavanje hrvatskoga jezika u svi općina Gradišća pri 7 prijava
1998 Narodni tanač u Beču ratificira “Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjin” (BGBL III 120/1998). Tim dokumentom, izdjelanim od Europskoga savjeta, obvezuju se države Europe na minimalne standarde u zaštiti manjin 
1999 Društvo MORA (Otvoreni manjinski radio) emitira u okviru privatnoga radija “Antenne 4” hrvatske i dvojezične visti kot i vlašće manjinske prinose.